Content on this page requires a newer version of Adobe Flash Player.

Get Adobe Flash player

Modruška utvrda

Modruš je starije i zajedničko ime srednjovjekovnog sklopa utvrđenoga plemskoga, župnoga i feudalnog grada na vrhu brijega i naselja koje je nastalo ispod njega. Stare su modruške utvrde na određeni način mitsko mjesto hrvatske povijesti. Frankopani su upravo u modruškoj tišini pisali svoje prigodne govore, pisma i druge prepiske što su kolali ondašnjim hrvatskim i stranim zemljama. Nasljednik Stjepana knez Bernardin Frankopan Modruški, uvažavan u cijeloj Europi po učestalosti ali i silovitosti, dao je 1486. nalog svojim pisarima da napišu Modruški urbar kojim su se određivali odnosi između feudalaca i kmetova, ali i drugi oblici tadašnjeg života.

Modruš je bio sjedište prostrane modruške županije krajem 11. i početkom 12. stoljeća koja je obuhvaćala sav prostor sjeverno od Male i Velike Kapele, na jugu od Plitvičkih jezera i uz tokove Korane, Mrežnice i Dobre do Kupe.

Utvrda je smještena na brdu visokom 670 m ili 90 m iznad podnožja brda, a bedemi i kule te unutrašnje građevine temeljeni su na živoj stijeni i potpuno pokrivaju vrh izdužene čunjaste glavice brijega. Pretpostavlja se da je ukupna duljina bedema oko modruškog grada bila 1200 m. Upravo stoga modruške utvrde izgledaju poput idealno utvrđenog romaničkog grada, o čemu i danas svjedoče ostaci njegovih bedema i kula te uz staru prometnu vezu između panonskih i primorskih krajeva izazivaju ushite putopisaca i namjernika te su povod brojnim povijesnim prikazima i analogijama.

Udaljenost od Hotela Frankopan do Modruša je 13 km